#LIDA priča: Digitalna transformacija i svijest o izazovima

Kriza koju je izazvala situacija sa virusom Covid-19 imala je ogroman uticaj na primoravanje vlada i preduzeća širom svijeta da ubrzaju implementaciju različitih digitalnih rješenja. Prema McKinsei-jevoj globalnoj anketi rukovodilaca objavljenoj u oktobru 2020, pandemija je ubrzala usvajanje novih tehnologija za tri do četiri godine. Digitalna transformacija sada je već postao popularan izraz, pogotovo imajući u vidu da digitalne tehnologije konstanto pred društva postavljaju nove zahtjeve i izazove.
Brojni stručnjaci cijene da jedan od glavnih nesporazuma kada je u pitanju ubrzan digitalni razvoj leži upravo u tome da se često misli da temelj digitalne transformacije počiva u tehnologiji, a ne u svijesti ljudi i promjenama u njihovom ponašanju. Opšta javnost će nesumnjivo morati da prihvati kulturu izgrađenu na osnovu podataka, upotrebu novih alata, kao i rješenja obezbijeđenih tehnološkim napretkom. To zahtijeva promjenu načina razmišljanja, načina rada, kao i povezivanje podataka. Sa druge strane, digitalna transformacija pruža mnoge prednosti, poput trošenja manje vremena, novca i drugih resursa. Ovo su samo neke od premisa ubrzanog digitalnog napretka koje se više ne može izbjeći.
Kada su u pitanju zemlje Zapadnog Balkana, digitalna transformacija i dalje zaostaje u mnogim aspektima. Prema Polaznom istraživanju o stanju razvoja e-uprave i digitalne pismenosti u ciljanim zemljama Zapadnog Balkana 2020. godine, zemlje kasne sa usklađivanjem pravnih akata, a još više sa podsticanjem i upotrebom inovacija. Nasuprot tome, poboljšanje uslova za implementaciju Digitalne agende (inicijativa koju je Evropska unija pokrenula 2018. godine) prilika je za zemlje u regionu da se uhvate u koštac sa različitim strukturnim izazovima uz povećanje transparentnosti, otvorenosti i međuregionalne saradnje.
Uspješno upravljanje promjenama
Transformacija je ključna riječ procesa koji se odnosi na dalji digitalni napredak. Stoga je važno napomenuti da je preduslov svake transformacije to da njenu svrhu treba da razumiju svi članovi društva.
Upravljati očiglednim promjenama tokom procesa transformacije jedna je od ključnih vještina koje treba uzeti u obzir. Globalna studija o digitalnom poslovanju takođe naglašava važnost strategije. Prema ovom istraživanju, relevantna strategija je ono što pokreće uspiješnu digitalnu transformaciju.
Prvi korak je jasna komunikacija o svrsi, ciljevima i radnjama neophodnim za postizanje tih ciljeva. Da bi mogli da upravljamo promjenama, potrebno je da damo primjer i uspostavimo očekivanja. Uloga lidera (vođe) je u ovim slučajevima suštinska. S jedne strane, postoje tehnologije i inovacije koje se iz dana u dan poboljšavaju. S druge strane, dolazi do transformacije mišljenja ljudi, što je kratkoročno mnogo teže postići.
Kada je u pitanju javna uprava, Polazno istraživanje ciljanih zemalja Zapadnog Balkana navodi da otpor digitalizaciji u jednom dijelu dolazi i od javnih službenika. Reforma podrazumijeva promjenu njihove dugoročne rutine, usavršavanje, promjenu procedura i prilagođavanje novim tehnologijama. Međutim, trenutno javnim upravama u regionu ne samo da nedostaju zakonodavni, već i tehnički kapaciteti. To je postalo još izraženije tokom pandemije, kada je javna uprava, kao i svi ostali, bila primorana da radi na daljinu.
Činjenica je da ljudi često nerado prihvataju promjene, a oni koji rade u javnoj upravi nisu izuzetak. Ideja o novim rutinama i konstantnom unapređivanju već postojećih vještina uz učenje novih nije privlačna za sve, bilo da se radi o građanima ili drugim zainteresovanim stranama. Nedostaje vještina, ali i volje za učenjem, posebno u vremenu u kojem koncept cjeloživotnog učenja postaje sve relevantniji. Dodatno, predviđanje razloga za otpor i strah od digitalnog napretka i pronalaženje načina da se tome suprotstavi često je propust pri adresiranju već postojećih problema.
Lideri koji mogu doprinijeti uspješnoj implementaciji Digitalne agende ne moraju biti nužno stručnjaci za tehnologiju, već talenti koji mogu artikulisati značaj i uticaj tehnologije na živote i poslovanje ljudi. Akcenat je na prikazivanju potrebe i benefita digitalne transformacije i stvaranju okruženja u kojem je moguće živeti i raditi u skladu sa njom.
Vlada, upravljanje i digitalna transformacija
Ubrzan digitalni napredak utiče na mnoge zemlje koje teže pridruživanju Evropskoj uniji. Vlade se bore da građanima osiguraju jednaku dostupnost kvalitetnih mrežnih usluga. Postoji i netrepeljivost da će ovim tempom, mnogi izostati na putu ka dostizanju željenog nivoa digitalnog razvoja. Međutim, tu postoji potpuno novi teren za inovacije i poboljšanja kvaliteta življenja kroz kreiranje različitih vrsta usluga.
Ali samo građani koji su svjesni prednosti ovakvih usluga i imaju znanje da ih koriste mogu biti aktivni učesnici u savremenom društvu. Oni mogu podstaćii institucije da budu proaktivne i osigurati transparentnost koja i dalje nije na zavidnom nivou u mnogim zemljama Zapadnog Balkana. Pandemija je iznjedrila više već postojećih problema u regionu. Prisilila je institucije da izađu iz „rutine“ i pokazala da ljudski faktor utiče na digitalni napredak daleko više nego tehnologija.
U skladu sa ovim, države regiona su počele da daju prioritet omogućavanju potrebne infrastrukture i usluga i stvaranju pravnog, inovativnog i obrazovnog okvira za sveukupno poboljšanje e-uprave kao jedan od glavnih koraka ka digitalnoj transformaciji.
Digitalna transformacija je često korišćen izraz za opisivanje procesa povezanih sa napretkom u Poglavlju 10 Evropske unije, ali i u evropskom digitalnom kompasu u kom su definisani ciljevi koje treba postići do 2030.
Zaključak
Tehnologija se mijenja brže od ljudi. Zato su ove promjene često otežane na više nivoa. Otpor može doći od donosioca odluka koji nijesu zainteresovani, ili ne razumiju zašto je ova promjena potrebna. Ili jednostavno od građana koji ne žele da nauče da koriste nove alate jer im „način na koji su to uvijek radili“ više odgovara.
Transformacija kulture življenja i osnaživanje građana da se nose sa promjenama ostaje jedan od najvećih zadataka pred državama, ne samo na Zapadnom Balkanu već i širom svijeta. I kao što je David Mounts izjavio u Forbes-u: možemo uložiti milione dolara u milione alata, ali ako pravi ljudi sa odgovarajućom stručnošću nijesu u mogućnosti da koriste alate i postavljaju prava pitanja, tehnologija u najboljem slučaju nije od velike pomoći, a u najgorem slučaju je opasna i može nas odvesti u pogrešnom smjeru.
Autorka: Snežana Nikčević (NVO 35mm)
*Ovaj tekst je objavljen u okviru projekta ,,Lokalna inicijativa za Digitalnu agendu'', koji sprovodi Aktivna zona, uz finansijsku podršku obezbijeđenu u okviru regionalnog programa „Povećanje učešća građana na polju Digitalne agende – ICEDA“ koji sprovode Fondacija Metamorfosis (Severna Makedonija), Open data Kosovo (Kosovo), Akademija za eUpravu (Estonija), PARTNERI (Srbija), NVO 35mm (Crna Gora) i Levizja Mjaft! (Albanija), uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Stavovi izraženi u ovom tekstu ne predstavljaju nužno i stavove donatora.